Некатегоризовано

Važnost lokalizovane veštačke inteligencije i izazovi u Južnoj Koreji

Summary

U nedavnom intervjuu za The Korea Herald, američki futurista Richard Yonck, koji ima bogato iskustvo u analizi računarskih sistema i programa, istakao je važnost pažljivog razmatranja tehnoloških, etičkih i regulatornih kompleksnosti u razvoju generativne veštačke inteligencije. Yonck je izrazio zabrinutost […]

Važnost lokalizovane veštačke inteligencije i izazovi u Južnoj Koreji

U nedavnom intervjuu za The Korea Herald, američki futurista Richard Yonck, koji ima bogato iskustvo u analizi računarskih sistema i programa, istakao je važnost pažljivog razmatranja tehnoloških, etičkih i regulatornih kompleksnosti u razvoju generativne veštačke inteligencije. Yonck je izrazio zabrinutost zbog preovlađujućeg globalnog entuzijazma za veštačku inteligenciju i naglasio izazove u razvijanju lokalnog ekosistema veštačke inteligencije u Južnoj Koreji.

Yonck je ukazao na pritisak koji postoji da se postignu odmah vidljivi rezultati, posebno u dinamičnim IT centrima poput Koreje. Upozorio je na tendenciju kopiranja modela Silicijumske doline i naglasio značaj politika specifičnih za kontekst. Istakao je da uspeh u zemljama poput Koreje zahteva usklađivanje sa lokalnim specifičnostima i ne oslanjanje samo na tehnološki napredak.

Kada je reč o pojavi lokalizovane veštačke inteligencije u Koreji, Yonck je savetovao oprez pri ranom poređenju između Naver Clova X i OpenAI-jevog GPT-a. Ukazao je na to da se Naver može razlikovati od OpenAI-a u pogledu poštovanja etičkih i intelektualnih standarda i njihovog korišćenja potencijalno zaštićenih autorskih podataka sa interneta. Yonck je priznao privlačnost, ali i zabrinutost oko AI platformi poput ChatGPT-a zbog njihovog interfejsa koji je sličan razgovoru sa ljudima. Međutim, naglasio je važnost razlikovanja između veštačke inteligencije slične ljudskoj i sofisticiranog prepoznavanja uzoraka, posebno jer se veštačka inteligencija sve više integriše u svakodnevni život.

Yonck je takođe istakao rizike koji proizlaze iz generativne veštačke inteligencije, uključujući etičke dileme, pitanja intelektualnog vlasništva i mogućnost zloupotrebe. Pomenuo je raniju upotrebu OpenAI-a nisko plaćenih radnika za filtriranje toksičnih sadržaja, ističući moralne izazove koji dolaze uz takve modele. Kao potencijalno rešenje, Yonck je predložio usvajanje koncepta anticipatorne upravljačke politike, gde stručnjaci za upravljanje koriste predviđanje radi smanjenja rizika. Kao primer takvog pristupa, naveo je Kancelariju za procenu tehnologije koja je funkcionisala u SAD-u od 1974. do 1995. godine.

Kao zaključak, Yonck je istakao potrebu za stručnostima ne samo u komercijalnom sektoru, već i u podržavajućem inovacionom ekosistemu kako bi se osigurala snažna budućnost veštačke inteligencije. Upozorio je na opasnost davanja prioriteta trenutnim tehničkim dobitima na račun drugih zainteresovanih strana, naglašavajući značaj anticipatorne upravljačke politike radi zaštite sloboda i jednakosti u brzom razvoju veštačke inteligencije.