The Impact of Learnable Design in the Digital Age: Redefining Possibilities

Jedno od općeprihvaćenih uvjerenja je da kada se napravi dobar dizajn, korisnik treba da ga nauči. Dob digitalnog doba pruža mogućnost postojanja drugačijeg oblika dizajna – gde dizajn uči o ponašanju korisnika i modifikuje sebe. Time se otvara čitav niz novih mogućnosti kako za tehnologe tako i za dizajnere.

Dizajn koji olakšava učenje

Prije sučelje koje je lako za naučiti bilo od velikog značaja. Dizajneri su uvijek pronalazili kreativne načine za ubrzanje korisnikovog procesa učenja pomoću dizajna koji olakšava učenje. Na primjer, prilikom sastavljanja objave na Twitteru, korisnik može preleteti mišem preko ikona ispod polja za unos teksta da bi saznao koju akciju omogućuje ta ikona, dozvoljavajući dizajnu da govori sam za sebe umjesto da se dodaje tekst.

Poznavanje je ono što donosi dosljednost. Na primjer, Google koristi vlastiti dizajnerski sistem koji se sve više koristi u svim svojim proizvodima. Stoga će dugme za poziv na akciju biti isto u svim alatima. Ova poznatost olakšava proces usvajanja novog sučelja jer korisnici mogu prenesti svoj „mentalni model“ s jednog proizvoda na drugi.

Pravovremeno pružanje povratnih informacija tokom procesa učenja pomaže. To omogućava korisniku da se bolje sjeća sučelja jer odmah uči šta je moguće, a šta nije.

Dolazak veštačke inteligencije

Većina ljudi generalno tretira veštačku inteligenciju kao tehnologiju koja oduzima ulogu čoveka i poboljšava praktičnost i produktivnost. Ono za šta veštačka inteligencija stoji – jeste proces kada mašina oponaša kognitivne funkcije poput učenja i rešavanja problema, ali ne „razume“ ili „uči“ zaista kao ljudi. Veštačka inteligencija samo slijedi ljudske instrukcije koje su joj programirane i unapređuje se dok to radi putem iterativne analize podataka.

Unutar veštačke inteligencije omogućava se da ona razume korisnikove komande i korisniku pruža najbolje moguće predikcije na osnovu svih dostupnih podataka koje ima. Za dizajnere koji se bave ovom oblašću, zahtev je da interakcija s veštačkom inteligencijom bude jednostavna za korišćenje, jednostavna i efikasna kako bi korisnici mogli lako postići svoje ciljeve. Izazov s kojima se dizajneri sada suočavaju je kako dizajnirati sučelje sa veštačkom inteligencijom u koju korisnici mogu da imaju poverenje sa svojim ličnim podacima.

Mogućnosti dizajna – Šta očekivati ​​kada dizajn postane naučljiv za sebe?

1. Redefinisanje personi

Personas su tipični korisnici čiji ciljevi i karakteristike predstavljaju potrebe veće grupe korisnika. Naučljiv dizajn bi posmatrao persona na drugačiji način; gdje je persona stanje uma korisnika u određenom trenutku.

Ovdje persona postaje kombinacija – kontekst * događaj * ponašanje. Na primjer, ako je kontekst – medijska kompanija pokreće novu epizodu i želi da korisnici to pogledaju. Kroz to se mogu pokrenuti niz događaja i ponašanja.

Događaj 1: Obavještenje korisnika putem e-pošte.

Korisnikovo ponašanje 1.1: Ignorisanje e-pošte

Korisnikovo ponašanje 2.2: Odgovaranje na e-poštu

Na osnovu ponašanja, imamo 2 persone na koje dizajn može odgovoriti.

Drugi događaj (Događaj 2) mogao bi biti deljenje reklame za emisiju.

Korisnikovo ponašanje 2.1: Gledanje reklame i gledanje epizode.

Korisnikovo ponašanje 2.2: Samo gledanje reklame.

Korisnikovo ponašanje 2.3: Ignorisanje reklame.

Zavisno o kontekstu i događaju mogu se prikazati različita korisnička ponašanja. Mapiranje i računanje svake od ovih permutacija postaće temelj naučljivog dizajna.

2. Stvaranje adaptivnog, korisničkog sučelja zasnovanog na mašinskom učenju

Jedan od najočiglednijih primjera kako se mašinsko učenje može koristiti u korisničkom iskustvu je kroz adaptivnost. To bi se moglo manifestovati kao proizvodi koji uče kako ih osoba koristi, a zatim se prilagođavaju toj osobi. Kada prilagodimo dizajn različitim događajima i promjenama ponašanja, izgrađujemo dizajne pogodne za stanje uma u kojem se korisnik nalazi. Adaptivni dizajn otvara put promjenama u tehnici izrade žica kako bi se uključio iterativni pristup za stvaranje promjenjivih mogućnosti žica ili skica.

3. Razumijevanje da se korisničke putanje ne mogu odvijati linearno

Kada dizajn mora učiti, postaje irelevantno crtanje korisničkih putanja. Tradicionalno, iskustvo digitalne usluge prati unaprijed definisane korisničke putanje sa jasnim stanjima i akcijama. Do nedavno, to je bio posao dizajnera da stvori ove linearni tokove rada i pretvori ih u razumljiva i nenametljiva iskustva.

4. Povezivanje dizajna sa analitikom

Prema profesoru interakcije dizajna i profesoru na Karnegi Melonu, Džonu Cimermanu, „postoji jaz između veštačke inteligencije i korisničkog iskustva kada dizajneri ne vide mogućnosti u kojima mašinsko učenje može dodati vrednost“, kako je izjavio na Simpozijumu Google People + AI Research u Masačusetsu. Budućnost zahteva da se u dizajnersko obrazovanje uključe kursevi mašinskog učenja kako bi se premostio ovaj jaz. Takođe će postati uobičajeno da se dizajneri upare sa studentima nauke o podacima, tako da imaju priliku da rade sa nekim koji pravi modele i imaju priliku da dožive vrste problema koje mašinsko učenje može rešiti. Naučljiv dizajn bi bio zasnovan na modelima predviđanja i dizajnu, postajući područje interdisciplinarnog istraživanja.

5. Ovlašćivanje dizajnera naprednim setom alata

Da bi sučelje moglo da uči, novi dizajnerski alati morali bi naći svoje mesto u alatkama dizajnera. Sa prilikom koja je pred različitim dizajnerskim softverima, platforma koja omogućuje dizajnerima da prave adaptivna sučelja i planove omogućiće novo doba. Dizajneri će morati postati udobniji s dizajniranjem za neizvjesne ishode kada usluge više zavise od algoritama zasnovanih na verovatnoćama. Postaće važno za dizajnere u ovom novom ulozi da razmisle o tome kako projektovati i komunicirati različite ishode, a ne samo određene.

Nadahnjujući korak naprijed

Dok dizajn stremi da udovolji novoj tački preokreta u digitalnom dobu, uloga dizajnera također obuhvata – prikupljanje podataka o…

Original article: [insert URL of the domain]

Najvažnija pitanja (FAQ)

Šta je naučljiv dizajn?

Naučljiv dizajn je oblik dizajna koji uči o ponašanju korisnika i modifikuje sam sebe. To otvara nove mogućnosti i izazove za dizajnere kako bi stvorili sučelja koja olakšavaju korisnicima postizanje svojih ciljeva.

Šta je veštačka inteligencija (AI)?

Veštačka inteligencija je proces kada mašina oponaša kognitivne funkcije poput učenja i rešavanja problema, bez stvarnog „razumevanja“ ili „učenja“ kao ljudi. AI samo sledi programirane instrukcije i poboljšava sebe kroz analizu podataka.

Kako adaptivni dizajn koristi mašinsko učenje?

Adaptivni dizajn koristi mašinsko učenje tako što uči