Univerzalni osnovni dohodak kao odgovor na prijetnje umjetne inteligencije

Ideja garantiranog dohotka za sve kruži već stoljećima, a njena popularnost mijenja se sa tijekom događaja. Iako je još uvijek smatrana radikalnom idejom, zagovornici univerzalnog osnovnog dohotka (UBI) više ga ne smatraju samo rješenjem za siromaštvo već kao odgovor na neke od najvećih prijetnji s kojima se suvremeni radnici suočavaju: nejednakost plaća, nesigurnost posla – i mogućnost gubitka poslova uzrokovanih umjetnom inteligencijom.

Umjesto citata, može se reći da neki stručnjaci vjeruju da će rast umjetne inteligencije gurnuti radnike bijelog ovratnika u gig ekonomiju i druge oblike slabo plaćenih i nesigurnih poslova. To bi, prema njihovom mišljenju, dovelo do smanjenja plaća i pogoršanja uvjeta rada, ali bi UBI politika kao odgovor na umjetnu inteligenciju i automatizaciju riješila problem neravnomjerne raspodjele ekonomskog rasta među radnicima.

UBI bi mogao biti i oblik nagrade za radnike za njihovu ulogu u razvoju i širenju znanja koje se koristi za obuku AI modela. Neki zagovornici smatraju da zašto bi samo jedna ili dvije kompanije se obogatile zbog kapitala – ljudskog rada, koji smo svi iznjedrili?

Nedavna studija koju su proveli istraživači u Nizozemskoj između 2017. i 2019. godine pokazala je pozitivne rezultate u vezi s UBI-om. Sudionici koji su bili oslobođeni obveza da pronađu i prihvate posao imali su veće šanse za siguran i stalni radni ugovor. UBI eksperimenti općenito ne pokazuju da politika potiče ljude da u potpunosti napuste radno tržište, već da veći iznosi poticaja mogu rezultirati smanjenjem radnog vremena. To bi omogućilo ljudima koji već imaju dobre alternative da smanje rad ili uopće ne rade, uzimajući pritom osnovni dohodak.

Osim toga, UBI bi mogao promijeniti definiciju rada u društvu. Na primjer, skrbnici – uglavnom žene – mogli bi biti plaćeni za tradicionalno neplaćeni rad, poput odgoja djece ili skrbi za starije članove obitelji.

UBI eksperimenti provedeni u Keniji su pokazali da je najveći svjetski program UBI pomogao ljudima da pokrenu vlastite poslove, što je rezultiralo povećanim kupovnim moćima i povećanjem plaća za one koji su zadržali tradicionalne poslove. Prema riječima istraživača, lokalna ekonomija je također ojačala, a porezni prihodi su se povećali.

Za zemlje u kojima je automatizacija veća briga, mogućnost uvođenja poreza na robote kao izvora financiranja UBI-a čini se privlačnom. Međutim, jasno je da je taj prijedlog još uvijek u ranoj fazi razvoja i suočava se s brojnim izazovima u praktičnoj primjeni.

FAQ:

1. Što je univerzalni osnovni dohodak?
– Univerzalni osnovni dohodak je politika koja osigurava redovni novčani iznos svim građanima, bez obzira na njihovu zaposlenost ili financijski status.

2. Kako bi univerzalni osnovni dohodak pomogao u suočavanju s prijetnjama umjetne inteligencije?
– Univerzalni osnovni dohodak bi mogao pomoći radnicima koji su suočeni s gubitkom posla zbog automatizacije ili umjetne inteligencije. Pružajući financijsku sigurnost, UBI bi mogao omogućiti ljudima da se prekvalificiraju ili usavrše te da imaju više slobodnog vremena za pronalaženje boljih poslovnih prilika.

3. Kakve su prednosti UBI eksperimenata?
– UBI eksperimenti pokazuju da veći iznosi osnovnog dohotka imaju pozitivne učinke na lokalne ekonomije, kao i da sudionici često pronalaze sigurnije i stabilnije zaposlenje. Također, UBI bi mogao izmijeniti tradicionalne predodžbe o radu i omogućiti plaćanje neplaćenih radnih uloga, kao što je skrb za druge.

4. Koja je svrha poreza na robote?
– Porez na robote je prijedlog koji bi omogućio financiranje UBI-a oporezivanjem tvrtki koje koriste automatizaciju umjesto radnika. Time bi se prikupili prihodi koje bi se moglo koristiti za financiranje UBI programa i ravnomjerniju raspodjelu ekonomskog rasta među radnicima.