Некатегоризовано

GPAI Modeli i Sistemi: Komparativna analiza kompromisa EU za regulisanje veštačke inteligencije

Summary

Komisija Evropske unije je u nedelju (19. novembra) distribuirala mogući kompromis u vezi sa zakonom o veštačkoj inteligenciji kako bi prevazišla blokadu u pogledu osnovnih modela, primenjujući stepenasti pristup opštoj veštačkoj inteligenciji i uvođenjem kodeksa prakse za modele sa sistemskim […]

GPAI Modeli i Sistemi: Komparativna analiza kompromisa EU za regulisanje veštačke inteligencije

Komisija Evropske unije je u nedelju (19. novembra) distribuirala mogući kompromis u vezi sa zakonom o veštačkoj inteligenciji kako bi prevazišla blokadu u pogledu osnovnih modela, primenjujući stepenasti pristup opštoj veštačkoj inteligenciji i uvođenjem kodeksa prakse za modele sa sistemskim rizicima.

Akt o veštačkoj inteligenciji je prekretnički zakon koji reguliše veštačku inteligenciju na osnovu njenih potencijalnih rizika. Zakonski predlog se trenutno nalazi u poslednjoj fazi legislative, poznatoj kao trojke, između Evropske komisije, Saveta i Parlamenta EU.

U proteklim nedeljama, evropski donosioci odluka su se suočavali sa neslaganjima u vezi sa regulisanjem moćnih osnovnih modela poput GPT-4, koji pokreće najpoznatiji četbot na svetu, ChatGPT, svestranu vrstu sistema poznatu kao opšta veštačka inteligencija.

Međutim, odsustvo bilo kakvih obaveza za osnovne modele se ne smatra opcijom za Evropski parlament. Poslanici koji su uključeni u ovu temu će se sastati u utorak (21. novembra) kako bi razgovarali o osnovnim modelima, upravljanju i sprovođenju zakona.

U nedelju, izvršna vlast EU je podelila kompromis sa ko-raporterima Evropskog parlamenta, koji su ga podelili sa svojim kolegama u ponedeljak. Tekst zadržava stepenasti pristup, ali se fokusira na opštu veštačku inteligenciju, ublažava obaveze i uvodi kodeks prakse.

GPAI modeli i sistemi

Tekst je značajno prepravljen u odnosu na ono što je distribuirala španska predsednička uloga, i vodeći poslanici su prethodnog meseca dali povratne informacije. U suštini, sada postoji razlika između modela i sistema opšte veštačke inteligencije (GPAI).

„‘Model opšte veštačke inteligencije’ označava model veštačke inteligencije, uključujući kada je obučen sa velikim brojem podataka pomoću samo-nadgledanja u velikoj meri, koji je sposoban da kompetentno izvršava širok spektar različitih zadataka bez obzira na način na koji je model pušten na tržište“, navodi se u novoj definiciji.

S druge strane, sistem opšte veštačke inteligencije bi bio „zasnovan na modelu veštačke inteligencije koji ima sposobnost za različite svrhe, kako za direktnu upotrebu tako i za integraciju u druge sisteme veštačke inteligencije“.

Ideja je da GPAI modeli mogu nositi sistemski rizik u vezi sa „graničnim sposobnostima“ na osnovu „prikladnih“ tehničkih alata i metodologije. U bilješkama, ko-raporteri postavljaju pitanje o terminologiji i neodređenosti teksta.

Pored ovog kvalitativnog kriterijuma, nacrt inicijalno klasifikuje GPAI modele sa sistemskim rizicima koristeći kvantitativni prag: količinu računarskih resursa korišćenih za njihovo obučavanje merenih u broju operacija sa pokretnim zarezom, što je mera računarske efikasnosti, veću od 10~26.

Komisija će dobiti ovlašćenje da usvoji dodatnu zakonodavnu meru kako bi dodatno specifikovala tehničke elemente GPAI modela i održavala relevantne smernice u skladu sa razvojem tržišta i tehnologijom.

Ko-raporteri su komentarisali postavljajući pitanje da li Komisija može biti zadužena za ažuriranje definicije GPAI modela i predlaganje dodatnih formulacija zahtevajući da izvršni organ EU razvije metodologiju za procenu minimalne sposobnosti obučavanja računanja u roku od 18 meseci od stupanja na snagu regulative.

Slično kao u Okvirnom zakonu o digitalnim uslugama, pružaoci GPAI modela koji ispunjavaju ovaj prag trebali bi obavestiti Komisiju. Međutim, tekst uključuje mogućnost da pružaoci zatraže izuzeće, tvrdeći da njihov model nema granične sposobnosti – stav koji ko-raporteri smatraju nepotrebnim.

Komisija takođe može označiti GPAI modele koji predstavljaju sistemski rizik po sopstvenoj inicijativi.

Obaveze za GPAI modele

Tekst uključuje neke horizontalne obaveze za sve GPAI modele, koje bi zahtevale ažuriranu tehničku dokumentaciju putem model kartica – predlog koji takođe postoji u nezvaničnom dokumentu Francuske, Nemačke i Italije.

Model kartice bi uključivale informacije o procesu obučavanja, strategijama evaluacije i dovoljne informacije za ekonomske aktere koji žele da izgrade novi sistem veštačke inteligencije na osnovu modela kako bi se uskladili sa Zakonom o veštačkoj inteligenciji. Minimalan broj elemenata je detaljno naveden u prilogu.

U vezi sa autorskim pravima, tekst jednostavno navodi da pružaoci modela moraju primeniti politiku za poštovanje Direktive o autorskim pravima, posebno rezervaciju prava. „Dovoljno detaljan opis“ sadržaja korišćenog za obuku modela bi trebao biti objavljen.

Sintetički generisani sadržaj poput teksta i slika mora biti označen u mašinski čitljivom formatu i prepoznatljiv kao veštački generisan ili manipulisan.

Obaveze za GPAI modele sa sistemskim rizicima

Dodatni zahtevi za modele sa sistemskim rizicima uključuju uspostavljanje internih mera i saradnju sa Komisijom radi identifikacije potencijalnih sistemskih rizika i razvoja mogućih mera za suzbijanje, uključujući kodeks prakse u skladu sa međunarodnim pristupima.

Ovi pružaoci bi takođe morali da prate i momentalno prijavljuju Komisiji ili relevantnim nacionalnim organima sve ozbiljne incidente i relevantne korektivne mere.

Kodeksi prakse

Novi članak je posvećen kodeksima prakse koje bi EU izvršna vlast trebala da olakša izradu – kao odgovor na neformalni dokument koji je predvodila Francuska, a koji je zahtevao kodekse ponašanja u skladu sa principima uspostavljenim putem G7 Hirošima procesa.

Kodeksi prakse bi trebali obuhvatiti barem transparentne obaveze za sve GPAI modele, poput model kartica i šablona sažetaka, identifikaciju sistemskih rizika na nivou EU, i procenu i mere za ublažavanje rizika – uključujući moguće širenje kroz lanac vrednosti.

Izrada kodeksa prakse bi uključivala relevantne pružaoce GPAI modela i nacionalne organe, uz podršku civilnog društva i drugih zainteresovanih strana. Kodeksi bi trebali da uključuju ključne pokazatelje uspešnosti i redovno izveštavanje o primeni obaveza.

Komisija bi mogla odobriti kodeks prakse koji se smatra doprinosom primeni Zakona o veštačkoj inteligenciji, što bi rezultiralo time da pridržavajući se članova koji su se pridružili može se pretpostaviti da ispunjavaju obaveze iz regulative. Tekst ne spominje moguće sankcije.

[Prevela: Ana Savić] (izvor: euractiv.com)