Некатегоризовано

Analiza trilogije o EU zakonu o veštačkoj inteligenciji

Summary

Razgovori u trilogu za pažljivo posmatrani EU Zakon o veštačkoj inteligenciji suočeni su sa neočekivanim preprekama prošle nedelje nakon što su dve članice EU izrazile želju da se povuče predloženi regulatorni pristup za osnove modela, što je navodno dovelo do […]

Analiza trilogije o EU zakonu o veštačkoj inteligenciji

Razgovori u trilogu za pažljivo posmatrani EU Zakon o veštačkoj inteligenciji suočeni su sa neočekivanim preprekama prošle nedelje nakon što su dve članice EU izrazile želju da se povuče predloženi regulatorni pristup za osnove modela, što je navodno dovelo do ranog završetka sastanka predstavnika Evropskog parlamenta.

Francuska i Nemačka predvodile su napore za sprečavanje ovog predloga, tvrdeći da bi domaće generativne AI kompanije, poput francuske startap kompanije Mistral, trpele u okviru predloženog zakona. Prema izveštaju Euractiva, špansko predsedništvo pod Evropskim savetom „direktno posreduje s pomenutim zemljama radi mogućeg rešenja prihvatljivog za Evropski parlament“.

Za Dragosa Tudorašea, ko-raportera Zakona o veštačkoj inteligenciji, koji je govorio zajedno sa svojim kolegom Brandom Benifeijem o pregovorima na DPC, pitanje je jedno od tri „ključne tačke“ u trilogiji Zakona o veštačkoj inteligenciji.

Urođeni problemi

Pre nego što je došlo do ove situacije, jedna od glavnih prepreka bio je korišćenje biometrijske identifikacije u javnim prostorima. Prema nacrtu Zakona o veštačkoj inteligenciji, takvo nadziranje smatralo bi se neprihvatljivim rizikom, osim u uskim izuzecima. Međutim, članice država su založile za više izuzetaka i, u razgovoru za IAPP, Tudoraše je rekao da je stav Parlamenta u pregovorima nepromenjen.

Benifei je rekao da Parlament „ne može previše popustiti u vezi sa radom pravosudnih organa“, ističući da moraju osigurati da demokratija ne bude ugušena rastućom državom nadzora.

Još jedna neslaganja odnose se na upravljanje propisima: kako balansirati sprovođenje na nivou članica i na centralizovanom nivou EU. Tudoraše je rekao da su ovi pregovori „manje žustri“, ali je dodao: „Ne može se sprovesti samo na nacionalnom nivou, potrebno je sprovođenje na nivou EU“, posebno kod velikih platformi.

Debata se vodi dok se kritikuje efikasnost mehanizma „jedne tačke“ Opšte uredbe o zaštiti podataka EU, čemu zakonodavci nastoje da nauče.

U vezi sa upravljanjem i strogo definisanim vremenom koje institucije imaju za finalizaciju političkog rešenja, Benifei je predložio ideju da se ne stavljaju svi detalji u tekst i možda se predloženi Kancelarija za AI na EU nivou može odigrati ulogu u razvijanju više specifikacija naknadno.

Za Tudorašea, pregovori oko osnovnih modela ostaju „najteži“ problem. „Ovde su na snazi jake sile,“ rekao je tokom panel diskusije sredinom nedelje. „Ne želimo preteranu regulaciju ili nedovoljnu regulaciju osnovnih modela“, dodao je.

Značaj 6. decembra

Tudoraše i Zenner su posebno naglasili da neslaganja u pregovorima su međusobno povezana i rešenja će se razvijati mimo kronološkog reda. „Ove tri grupe su međusobno povezane“, rekao je Tudoraše, dodajući da se moraju rešiti paralelno.

Jasno je da će 6. decembar biti važan dan za pregovore, jer je to poslednji trilog ove godine. U intervjuu za IAPP AI Governance Global u Bostonu ranije ovog meseca, mejnuo se da je već sada vreme ograničeno bez većih prepreka.

„Kada postoji volja, postoji način,“ rekao je Tudoraše, „i uveren sam da ćemo naći način“.